Izrada nominacionog fajla za upis srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a u završnoj je fazi i očekuje se da će u potpunosti biti završena do kraja juna, istaknuo je danas na Jahorini ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović.

Nović je, nakon sastanka predstavnika i ministara kulture četiriju zemalja učesnica u ovom projektu, BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, ...

Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, "Vidovopoljska no&...

Mnogi ljudi su me pitali kako je moguce tako veliko kamenje dopremiti od kamenoloma do nekropole, kakvu su to snagu imali ondasnji ljudi i kakvim sredstvima su se pri tome sluzili. Razgovarajuci o tome, primijetio sam da mnogi danasnji seljani zive u uvjerenju da su nasi srednjovjekovni preci bili mnogo krupniji i snazniji od nas i da su imali „divovsku“ snagu. Neki sagovornici su me uvjeravali da su nailazili na na otvorene stare grobove u kojima su kosturi bili ta...

Kao materijal za izradu stecaka najcesce je koristen krecnjacki kamen, sto je sasvim razumljivo, zbog toga sto je te vrste kamena bilo najvise u nasim krajevima. Krecnjak je, osim toga, dosta postojan u odnosu na utjecaj atmosferilija, a u dobroj mjeri je i podesan za obradu. Naravno, trazen je sto kompaktniji i tvrdji kamen, sa sto manje zilica i pukotina, ali se u nekim krajevima, gdje je bila oskudica kamena, morao ponekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktibilnosti i tvr...

Nakon izrade replike zgošćanskog stećka - sljemenjaka pronađenog na
lokaciji Donje Zgošće kod Kaknja, koji uljepšava plato ispred zgrade institucija BiH u Sarajevu, u okviru projekta „Tajna zgošćanskog stećka“, 30. marta 2012. godine, održaće se prezentacija na kojoj će biti
predstavljena sva naučna saznanja do kojih se došlo provedbom projekta...

Crkvina predstavlja rusevine starokrscanske crkve, koje jos nisu pretrazene, ali svakako ide u doba kao i susjedna bazilika u Arnautovicima., Brezi i Dobravini. Spomenik je bogato ukrasen ornamentimai skulpturama, najljepsi dosad obradjen komad ove vrste u Bosni a, sudeci po bogatstvu izrade, bio je to grob kojeg osobito odlicnog velmoze, ako nije banov.

Na procelju spomenika, koji ima oblik ogromnog sarkofaga, prikazan je na strmoj stijeni grad sa k...

Predstavnici Federalnog ministarstva kulture i sporta te Zavoda za zaštitu spomenika FBiH su danas održali sastanak na kojem je prezentiran dio Plana upravljanja za nekropole stećaka

Ministar Salmir Kaplan je istakao kako je rok za kandidaturu nekropla u kulturnu baštinu UNESCO-a 2013. godina te da će do tog datuma zasigurno sve biti pripremljeno.

"Danas smo razgovarali sa predstavnicima općina i kantona o njihovim...

Iako su svi bosanski kraljevi, pocev od Tvrtka, pa do posljednjeg Stjepana Tomasevica krsteni, cuvali su bogumilsku tradiciju i u poveljama vlasteli nisu upotrebljavali krst

Kada pisemo o poveljama izdatim pro foro externo, tipicna je povelja bana Stjepana II, izdata u Dubrovniku 1333. povodom ustupanja Dubrovniku prava na Ston i Prevlaku. Povelja je pisana u Srebreniku, a u zakletvi ban se...

Od dvanaest izdatih povelja bosanskoj vlasteli, iz doba bosanskih banova. Samo jedna povelja sadrzi krst/kriz, ali je bas ta povelja izdata od banice Jelisavete

Srednjovjekovne bosanske i humske povelje, pisane cirilicom, tijesno su povezane svojim oblikom i sadrzinom za srpsku diplomatiku uopste. Stoga su one bile obicno objavljivane zajedno sa poveljama srpskih vladara (raskih i zetskih) u zbirkama Miklosica, ...

Krstace nisu ravnomjerno rasporedjene na teritoriji BiH. Ima ih 305, a najvise oko Bilece, Gacka, Nevesinja, Travnika i Zenice. Nijedna nije datirana prije 15. stoljeca

Krstaca je drugi osnovni oblik uspravnih stecaka. Vecina ovih spomenika je dosta rusticna. Prosjecna visina krstaca je do tri metra. Prema specificnosti, oblikovanju gornjih krakova (gornji uspravni i oba poprecna), razlikujemo nekoliko ...